Blog

Bitcoin vs Ethereum – Koja je razlikata?

05.07.2022. / Author: Igor Mirković / Category: Proekti

Koga kje go spomneme zborot kriptovaluti, za mnogumina prvata asocijacija e Bitcoin.

Bitcoinot e najstarata kriptovaluta koja nastanala pred 13 godini i so pričina ja drži titulata na najvredna i najpopularna kriptovaluta, no ne e i edinstvena. Momentalno na pazarot postojat povekje od 10.000 raznovidni kriptovaluti dostapni za kupuvanje na povekje od 100 različni kripto berzi. 

Kriptovalutite i blokčejnot se prvata asocijacija no ne i sinonim za Bitcoinot. Isto taka Bitcoinot ne e dizajniran da gi ovozmoži site baranja i potrebi koi inovativnata kripto industrija ni gi nametnuva.  

Najdobar primer na širok spektar na različnosti megju kriptovalutite sekako e ulogata na Ethereumot i negovata sporedba so Bitcoinot. 

 

Ethereumot isto taka e mnogu popularen, posebno vo krugovite na kripto rudarite. Ethereumot e vednaš posle Bitcoinot i e vtora najgolema kriptovaluta po golemina odnosno po pazarna kapitalizacija, no i po broj na korisnici. 

Sličnosti i razliki pomegju Bitcoinot i Ethereumot

Ovie dve vodečki kriptovaluti često se sporeduvaat bidejki i Bitcoinot i Ethereumot se zasnovani na blokčejn tehnologijata, no gi karakteriziraat različni primeni na blokčejn tehnologijata.

Bitcoinot e kriptovaluta koja se naogja na blokčejn mrežata.

Ethereum e blokčejn mreža koja gi podržuva kriptovalutite i drugite vidovi digitalna sopstvenost.

Pokraj toa, ovie dve kriptovaluti imaat mnogu povekje razliki koi se namenski za da bi gi dopolnuvale odnosno koregirale megjusebnite nedostatoci. 

Pazarot so kriptovaluti stana kompleksen so revolucijata na decentraliziranite finansii i so porastot na brojot na korisnici. Kriptovalutite moraat da bidat tehnološki besprekorni, so mali trošoci za transakcii, golema brzina i decentralizirana struktura za korisnicite da možat so sigurnost da uživaat vo nivnite koncepti. 

I Bitcoinot i Ethereumot konstantno se nadograduvaat, a brojnite programerski timovi širum svetot rabotat na dopoluvanja i izmeni na nivniot  javno dostapen kod. Rešenieto na eden nedostatok sekogaš otvora novi možnosti za koristenje koi vodat kon pronaogjanje na drugi funkcii na koi im e potrebna nadogradba. Korisnicite i programerite, kako členovi na nesovršenata ekonomija i opštestvo, dobro znaat kako ne treba da izgledaat rabotite i se trudat razvojot na kriptovalutite da go nasočat vo vistinski pravec.  

izvor: medium.com

Brojot na paričnici koi sodržat nekoja količina Ethereum momentalno iznesuva okolu 200 miloni i konstantno e vo porast.  

Vo periodot pozadi nas dodeka Bitcoinot ja ispišuvaše najgolemata zabeležana cena i Ethereumot go dostigna svojot istoriski maksimum od 4,878$

Samo radi sporedba, Bitcoinot pred 5 godini vredel 2,500$, a Ethereum tokenot se trguval za 280$.

izvor: etherscan.io

Nedostatoci na Bitcoinot i Ethereumot

Najgolemi prigovori kon Bitcoinot i negoviot blokčejn se bavnite transakcii čija realizacija ponekogaš trae i do 10 minuti i štetnosta na rudarenjeto Bitcoin po životnata sredina.  

Ethereumot sprotivno od toa teži da ovozmoži rudarenje bez emisija na štetni materii kako nusproizvod od održuvanjeto na blokčejnot i ima možnost za realizacija na golem broj transakcii vo period od samo nekolku sekundi. 

Transakciskite trošoci se ona što kritičarite na Ethereumot go istaknuvaat vo prv plan. Ponekogaš, zaradi prebukiranosta na mrežata, korisnicite se podgotveni za naddavanje za da ja podignat taksata za transakcii za rudarite da go isfavoriziraat nivnoto baranje. Takvite zagušuvanja možat da dovedat do zgolemeni trošoci na mrežata i ceni na transakciite do preku 20$.

Najgolemata zabeležana prosečna taksa za transakcija na ETH tokenot vo eden moment iznesuvala 71$.

Koja e razlikata pomegju Bitcoin i Ethereum blokčejnot?

Bitcoin platformata se koristi za čuvanje i razmena na Bitcoin tako što vo isto vreme e i čuvar na vrednost i protokol za razmena. 

Možnosta za modifikacija na Bitcoin blokčejnot prv ja uvidel Vitalik Buterin, koj kreiral nov blokčejn so možnost na nego da se sozdavaat, razvivaat i megjusebno da se povrzuvaat razni korisnički aplikacii uredeni so doverba vo pametnite dogovori.

Ethereum e blokčejn za generalna upotreba i služi za razmena na različni vidovi digitalna sopstvenost vklučuvajki gi i kriptovalutite, izvršen kod, decentralizirani aplikacii, decentralizirani finansiski dogovori i nedelivi tokeni odnosno NFT-ei.

Ethereumot ima svoja kriptovaluta koja se vika Ether no može da poddržuva i drugi kriptovaluti preku erc-20 protokolot.

Bitcoin bločkejnot ekskluzivno go poddržuva samo BTC kako kriptovaluta za protokol.

Rudarenje Bitcoin i Ethereum

Bitcoinot se rudari so procesorska sila koja učestvuva vo Proof of Work metodot na održuvanje na ažurnosta na blokčjenot, potvrduvanje na transakciite i vpišuvanje na novi blokovi koi nosat nagrada za rudarite. So ogled na toa deka rastot na brojot na Bitcoin rudari direktno vlijae na težinata na obrabotka na kriptiranite algoritmi, klasičnite procesori se zameneti so ASIC mašinite koi se konkurentni i specijalno dizajnirani za rudarenje na najvrednata kriptovaluta na svetot. 

Ethereumot i ponatamu se rudari so jaki grafički kartički, no momentalno e vo tranzicija kon nov način na rudarenje koj za opšt benefit i na korisnicite i na mrežata bi gi podobril nejzinite performansi so zamena na Proof of Work metodot so Proof of Stake. Rudarenjeto Ethereum so grafički kartički kje bide zameneto so rudarenje so pomoš na ETH token koj kje služi kako zalog i garancija na mrežata. So samoto isklučuvanje na rudarskite hardveri na koi im treba mnogu performansi od infrastrukturata, Ethereumot stanuva ekološki prifatliv blokčejn.

 

Vkupna količina na dostapni parički

Ušte edna mnogu važna razlika pomegju dvete vodečki kriptovaluti e i maksimalniot broj parički koi se naogjaat na pazarot. Sopstvenosta koja e ograničena i zaradi golemata pobaruvačka retka, daleku e povredna od sopstvenosta koja ja ima višok ili e vo neograničeni količini. 

Toa e edna od glavnite prednosti na kriptovalutite so nepromenlivo definiran vkupen broj vo odnos na tradicionalnite pari koi so centralna odluka možat da bidat kreirani bez ili so neodržlivo pokritie.  

Vkupnata količina na Bitcoin e 21 million i e odredena ušte vo negoviot Whitepaper koj go kreiral misteriozniot Satoši Nakamoto. Momentalno na pazarot cirkulira povekje od 90% od Bitcoinot, a ostatokot kje bide izrudaren do približno 2140 godina.

Vo takviot sistem, spored zborovite na Satoši, sekoj Bitcoin koj dolgoročno se čuva vo paričnik ili dokolku sopstvenicite na paričnikot gi izgubat podatocite za pristap, što bila česta situacija pogotovo vo ranata faza vo pretstavuvanjeto na Bitcoinot na svetot, vlijae na ostatokot na dostapni parički pravejki gi povredni bidejki vkupnata količina dostapna za kupuvanje e pomala. 

Ethereum tokenot e specifičen bidejki nema definiran vkupen maksimum na tokeni koi nekogaš kje postojat tuku fleksibilen. Toj ima matematička granica bazirana na nagradi i vreme koe e potrebno za kompletiranje na blokot, koja iznesuva okolu 18 milioni tokeni koi e vozmožno da se dodadat na godišno nivo. 

So ogled na toa deka vo presmetkata go dodale i delot za transakciski trošok koj se spaluva i otstranuva od mrežata, Ethereumot zaradi golema frekvencija na koristenje stanuva deflatoren.

Nasproti razlikite koi gi nasočuvaat korisnicite vo nasoka na besprekornata sigurnost na Bitcoinot ili inovativnosta i poširokiot opus na možnosti koi gi nudi Ethereumot, ovie dve kriptovaluti napraveni se da se dopolnuvaat, a ne megjusebno da se zamenat. 

Najdobar primer za zaedničkata idnina koja Bitcoinot i Ethereumot ja gradat e “Wrappuvanjeto” na Bitcoinot na Ethereum blokčejnot. Imeno, so koristenje sponi, vozmožno e da se prefrli BTC na Ethereum mrežata vo format WBTC koj togaš može da bide koristen vo site aplikacii na istata. 

Momentalno 265,029 Bitcoini se prefrleni na Ethereum mrežata vo WBTC format.

Koja valuta kje bide povredna vo idninata e neizvesno isto kako što e i samiot kripto pazar, no ako gi pogledneme najgolemite proekti vo izminatite godini, možeme da primetime deka Bitcoinot i Ethereumot se mnogu stabilni lideri vo ovaa revolucija. 

Dali Ethereumot kje go prestgne Bitcoinot?

Terminot „Flippening“ se odnesuva na hipotetičkiot moment koga Ethereumot (ETH) kje go prestigne Bitcoinot (BTC) kako najgolema kriptovaluta. Golem broj Ethereum fanatici veruvaat deka Flippening e neizbežna idnina zaradi kompleksnosta i širinata koja ja nudi Ethereumot, no isto taka veruvaat deka za toa e potrebno vreme i se nadevaat deka presvrtot kje se sluči na isklučitelno visoki ceni na dvete valuti. 

Iako pazarnata kapitalizacija e glavnata merka za odreduvanje na „Flipeningot“, postojat niza na drugi merki koi može da se nabljuduvaat i sprema koi Ethereumot vekje go prestignuval Bitcoinot po broj na transakcii za eden mesec i vo iznos na vkupno generirani trošoci za transakcii. 

I Bitcoinot i Ethereumot imaat mnogu perspektivna idnina i koga se gleda softverskiot razvoj i koga se raboti za generalnata adopcija i zainteresiranost za kriptovalutite.  

Bitcoinot ja testira takanarečenata Lightning mreža koja kje mu otklučii novi funkcionalnosti, dodeka Ethereumot ja najavuva finalnata faza i premiera na unapredeniot Ethereum 2 blokčjen. Povekje za konkretnite podobruvanja i koga Ethereumot kje prestane da se rudari i kje prejde na novata verzija pročitajte vo blogot  “Ethereum 2.0 – Što sè se menuva vo novata verzija?”

Bitcoin i Ethereum kupuvanje

Kupuvanjeto, kako i prodažbata na dvete najpopularni kriptovaluti se dostapni preku ECD kripto menuvačnicata.